Zanimljivosti
Zašto je struja u kući baš 230 V?
Zbog kompromisa star više od sto godina: viši napon znači tanji kabl i manje gubitke, a niži napon znači manju opasnost. Evropa je stala na 230 V, Amerika na 110 V.
Brojevi izgledaju proizvoljno, a nastali su iz spora koji je trajao decenijama i u kome su obe strane imale pravo.
Zašto ne niži napon
Za isti posao, dvostruko viši napon znači dvostruko manju struju. Manja struja znači tanji kabl, jer presek kabla zavisi upravo od struje, i znatno manje gubitke na putu, jer gubitak raste sa kvadratom struje.
Prva mreža u Njujorku je radila na oko 110 V i to je bilo dovoljno za sijalice, ali su gubici bili takvi da je elektrana morala da stoji na nekoliko stotina metara od potrošača. Kad se prešlo na više napone, isti bakar je odjednom mogao da napaja ceo grad.
Zašto ne viši
Zato što napon koji je bolji za mrežu istovremeno postaje opasniji za čoveka. Otpor tela je manje-više isti, pa dvostruko veći napon kroz čoveka gura dvostruko veću struju.
Na 230 V je granica na kojoj se još može praviti oprema koja je bezbedna uz razumnu izolaciju i razumnu zaštitu. Zato je 230 V ostalo, a sve preko toga se koristi samo tamo gde ljudi ne dolaze u dodir sa provodnicima.
Odakle 50 herca
Naizmenična struja menja smer, a broj promena u sekundi je bio stvar dogovora. Niže frekvencije traže veće i teže transformatore; više frekvencije prave veće gubitke i probleme u dugim vodovima.
Pedeset je bilo negde na sredini i Evropa je stala na njemu. Amerika je iz istog razloga stala na šezdeset. Ni jedno ni drugo nije bolje, samo je različito, i posledica je da se dva sistema danas ne mešaju.
Šta to znači u praksi
Uređaj kupljen u Americi na 110 V ne radi ovde bez transformatora, a ako ima motor ili sat, razlika u frekvenciji mu menja brzinu i kad napon rešiš.
Većina savremene elektronike, punjača i napajanja radi na celom opsegu od 100 do 240 V, i to piše sitno na samom napajanju. Tada je dovoljan adapter za oblik utikača, jer se šuko i američki utikač razlikuju i mehanički.
Ono što se u računu vidi ne zavisi od napona nego od potrošene energije, o čemu piše u pojmu o kilovat-satu. U trofaznoj mreži se između dve faze javlja oko 400 V, i to je isti sistem, samo mereno drugačije.
Vidi i
Kilovat-sat i brojilo
Kilovat-sat je jedan kilovat snage koji radi jedan sat. To je jedinica koju plaćaš, a brojilo broji upravo nju.
Presek kabla
Debljina bakarne žice u kvadratnim milimetrima. Ona određuje koliko struje kabl sme da nosi, a time i koji osigurač na njega ide.
Jednofazno i trofazno
Jednofazno je jedna faza i nula, 230 V, dovoljno za skoro sve u stanu. Trofazno su tri faze i 400 V između njih, a traži se za šporet, veće motore i radionice.
Pominje se u
Još iz grupe: Zanimljivosti
Sad znaš šta je. Treba ti neko da to i uradi?
Pošalji slike ili pozovi — procenu daješ pre nego što iko izađe na teren.